Zabrana mitova o dijeti

U svakodnevnom životu sigurno slušamo više o dijetama i prehrani nego o bilo kojoj drugoj temi. Ipak, mnogi od tih podataka selektivni su i nisu nužno primjenjivi na svakoga. Možete imati povjerenja u naše stručnjake s odličnim poznavanjem prehrane te da će vam uvijek dati pravi savjet o tome jesu li voćni sokovi dobri za vas, ili jesu li biljne masnoće uvijek bolje od životinjskih.

Omalovažavanje dodatnih potreba često se objašnjava činjenicom da se "samo" 20 posto mišićja sastoji od proteina. Kad se na mišićju dobije pet kilograma godišnje, stvarna se masa tijela time poveća jedan kilogram. Očito, ta se dodatna potreba lako može pokriti hranom. Ipak, u ovom se izračunu previđa važno gledište - atletičari uglavnom treniraju intenzivno tri puta tjedno da bi izgradili mišićje. Idealna pretvorba treninga u mišićje može se postići samo ukoliko se tijelu pruže visokokvalitetni nutrijenti. Jasnu vezu između konzumacije proteina i rasta mišićja potvrdilo je i Europsko tijelo za sigurnost hrane (eng. EFSA).

Štoviše, unošenjem visokokvalitetnih proteina stimulira se oslobađanje dobrih hormona i sinteza proteina u mišićju te se povećava "termički učinak" obroka (broj kalorija koje služe njegovom probavljanju i iskorištavanju). Također se povećava zasićenost što pomaže smanjenju unosa brze i loše hrane.

Nije moguće olako izreći ovako općenitu tvrdnju. Preporučuju se masti s većim udjelom omega-3 i mononezasićene masne kiseline, sadržane u ribljem, lanenom i maslinovom ulju. Ali, ulja bogata omega-6 masnim kiselinama poput ulja bojadistarskog bodlja, suncokretovog ulja i kukuruznog ulja potrebno je izbjegavati.

Oštećene masti poput transmasnoća koje se nalaze u obrađenoj hrani također je potrebno izbjegavati budući da su to masnoće koje tijelo teško obrađuje i koje mogu smetati metaboličkim procesima u tijelu pri čemu pomažu nastanku niza zdravstvenih problema.

Njemačko udruženje za prehranu (njem. DGE) utvrdilo je dnevni unos proteina od 2.0 g/kg tjelesne mase sigurnim za zdravlje ljudi. Umjereno povišena razina proteina može se čak preporučiti dijabetičarima koji nemaju problema s bubrezima. Ukoliko dolazi u kombinaciji s povećanim visoko-kvalitetnim masnoćama i smanjenim unosom ugljikohidrata, često dolazi do poboljšanja metaboličkog stanja.

Proizvodi bogati proteinima imaju različite razine purina koji, kada se razbiju, proizvode mokraćnu kiselinu u tijelu. Time nastaje giht. Mlijeko je hrana siromašna purinima, dok proteinski napitci uopće ne sadržavaju purine. Stoga su izvrsni za osiguravanje dovoljne količine proteina s minimalnom količinom purina.

Primjerena opskrba proteinima postaje iznimno važna procesom starenja. Protein je uvelike odgovoran za vitalnost, strukturu stanica te održavanje zdravlja kostiju, ligamenata i zglobova, kao i jačanje imunosnog sustava. Svaki je nedostatak štetan za opće tjelesno i mentalno zdravlje.

Starenjem dolazi do smanjenog unosa svih nutrijenata u tijelu, posebice proteina. Rezultat je to smanjene proizvodnje enzima i želučane kiseline.

Upravo suprotno, proteinski napitci siromašni su mastima i kalorijama, stoga smanjuju rizik pretjeranog unosa kalorija. Kad je riječ o omjeru kalorija i visokokvalitetnih proteina, proteinski su napitci na prvom mjestu!

Netočno. Pretjeran unos životinjskih proizvoda može poremetiti ravnotežu kiselosti u tijelu. Ukoliko su na svakodnevnom jelovniku povrtni proteini iz orašastih plodova i mahunarki, ravnoteža kiselosti također ostaje stabilna.  Zbog njihovog visokog mineralnog sadržaja, proteinski su napitci neutralni i mogu rezultirati jačanjem kostiju.

Ne uvijek! Nažalost slatkiši bez masti poput želiranih slatkiša imaju primjerice oko 70 posto čistog šećera. Vrećica od 300 grama stoga sadrži nevjerojatnih 840 kalorija u obliku 210 grama šećera. Ta se energija može sagorjeti unutar 90 minuta vježbanja ili će je tijelo pretvoriti u mast. Nažalost, izreka "jedan tren na usnama, zauvijek na bokovima" najprikladnija je kad je riječ o grickalicama. Stoga su energetske pločice bogate visokokvalitetnim proteinima bolji izbor i u njima se može uživati bez grižnje savjesti.

Djelomice točno. Jaja sadrže kolesterol, a neke vrste kolesterola povezane su s kardiovaskularnim bolestima. Ipak, unos kolesterola hranom ima veoma mali učinak na količinu kolesterola u tijelu - najveći dio kolesterola u tijelu stvara samo tijelo budući da ima ključnu ulogu u zaštiti staničnih membrana i živaca te pruža pomoć imunosnom sustavu i proizvodnji hormona. Pravi je problem ravnoteža različitih vrsta kolesterola koje tijelo proizvodi. Razine "dobrog" i "lošeg" kolesterola pod utjecajem su dobre prehrane (smanjenje unosa šećera primjerice), vježbanja i zdravog stila života (smanjen unos alkohola, prestanak pušenja). Zapravo, u skladu s nedavnim istraživanjima, kokošja jaja pozitivno utječu na razinu kolesterola.

Netočno. Jedna čaša soka od naranče za doručak i nakon vježbanja na lagan način povećavaju unos voća. Ipak, u njima je potrebno umjereno uživati, a kod pretilih osoba ova pića visoke kalorijske vrijednosti uzrokuju poremećaj uravnotežene prehrane. Preporuka glasi: "Nemojte piti kalorije!"

Netočno. Svježe je voće naravno idealno za pružanje esencijalnih vitamina tijelu. Ukoliko nije svježe, to ne znači automatski da nije dobro. Smrznuto voće i povrće beru se kad su najzreliji i kad je sadržaj vitamina najveći. Ubrzo nakon berbe oni se naglo zamrznu i upakiraju u vakumirane vrećice otporne na svjetlo. Na taj se način vitamini znatno sačuvaju. Kad je riječ o konzerviranoj hrani, gubi se više vitamina, ali to voće i povrće ujedno osiguravaju zdraviju prehranu.

Netočno. Tijelo žene ima niže razine testosterona od muškaraca. Umjesto toga, trening uz pomoć sprava i prehrana bogata proteinima toniraju tijelo i vezivna tkiva jačanjem mišića.  

Netočno. Orašasti plodovi sadrže puno esencijalnih masnih kiselina koje su tijelu potrebne za izgradnju stanica. Korisne masnoće također pozitivno utječu na razine lipida i pritom štite krvne žile od kalcifikacije. Orašasti su plodovi ujedno bogat izvor vitamina i minerala, primjerice vitamina E i željeza. Jedna mala šačica dnevno, primjerice kao začin salati, dobro će doći Vašem zdravlju.

Netočno. Nažalost, voda sadrži neznatne količine bilo kakvih minerala. Sportska su pića idealna za nadoknadu svega što tijelo izgubi kroz znojenje tijekom treninga; sadrže kalcij, kalij i magnezij pa tako sprječavaju glavobolju ili grč koji su posljedica dehidracije.

Netočno. U našem svakodnevnom stresnom životu često je teško imati uravnoteženu prehranu. Tako od velike koristi mogu biti upravo sportski napitci kao dodatak jelima. Naravno, oni nisu zamjena za hranu, ali mogu pomoći optimalnom učinku Vaše prehrane.